Dlake brade prisutne su od djetinjstva i slične su ostalim dlakama našeg tijela. U pubertetu, aktivacijom muških spolnih hormona, dlake na bradi postaju veće i tamnije, te počinju rasti bez prestanka. Dlake brade u odraslog muškarca rastu pod kutem od 30 do 60 stupnjeva. Rastu pola milimetra dnevno. Budući da pokrivaju površinu od otprilike 25 cm2, ima ih od 20 do 25 000. Debljina i gustoća dlaka genetski je predodređena.  Dok je brzina rasta ovisna o metabolizmu, godišnjim dobima, te psihičkih i fizičkih aktivnosti. Ako se brada ne brije, može doseći maksimalno jedan metar. Ali to zahtjeva puno pažnje oko održavanja, pa se obično muškarci briju. Potrebno im je šamponiranje dva puta tjedno i možda stavljanje balzama kako bi dlaka bila meka. Doduše, ima nekih koji žele ući u Guinessovu knjigu rekorda, pa im brada zna biti nešto duža, no jedan metar je uobičajena dužina koju se većinom neda premašiti. Brijanje ili puštanje brade stvar je i društvenih odnosno kulturoloških običaja. Puni, uredno podšišani brkovi i brada mogu prikriti usko lice i zašiljenu ili malenu bradu ili mogu nadoknadili prorjeđenje kose.Puni brkovi bez brade odvlače pažnju od velikog nosa, širokog lica, isturene brade ili visokog čela. Prije brijanja potrebno je nanijeti pijenu kako bi se dlake omekšale što pospiješuje efikasnije brijanje. Nakon brijanja, preporuča se nanošenje losiona kako bi se koža obnovila i kako bi se spriječile eventualne iritacije kože. Po ljeti, pustiti bradu dužu od jednog centimentra najbolji je način zaštite protiv UV zračenja.  Ukoliko imate madeže, većinom to su benigni madeži i nema nikakve opasnosti. U svakom slučaju, poželjno je posjetiti dermatologa. U slučaju seboričnoig dermatitisa na području brade, potrebno je prekinuti brijanje i područje tretirati s odgovarajućim kremama. Ako brada počne siviti prije kose, to nije znak starenja već je genetski uzrokovan proces na kojeg ne možemo utjecati.