Bilo gdje da krenemo vrijeme je tu, sa nama, bilo da nas razveseli sa lijepim i sunčanim danom ili da nas pak rastuži sa kišom, snjegom ili još gore tučom i ledom. Upravo zbog toga ljudi su prepoznali važnost vremenske prognoze još od davnina, te je stoga i meteorologija nastala još prije krista, ako je vjerovati Wikipediji. Još od tad su ljudi imali spise i pratili vremensku prognozu, jer je bila važna. No tih ranih godina praćenje vremena sprovodilo se na bilježenje i praćenje trenutnog vremena, kako bi se lakše predvidjelo vrijeme kakvo ih očekuje sljedeće godine. Naravno instumenti tada još nisu postojali pa se sve svodilo na spise. Poljoprivrednici se nisu mogli pouzdati u kakvo ih vrijeme očekuje stoga su u spisima promatrali kakvo vrijeme je bilo prošlih godina kako bi odprilike odgonetnuli kakvo ih vrijeme očekuje ove godine. Prvi instrumenti za promatranje i mjerenje su bili barometar, higrometar i termometar, te su izumljeni oko 16. stoljeća, odkada kreće razvitak meteorologija koja se do danas uvelike razvila i postala znanost. Važnost meteorologije i praćenja vremenske prognoze je velika, te se mnoge naše važne odluke donose baš prema vremenskoj prognozi. Stoga je važno znati provjeriti pouzdanu vremensku prognozu.
Kratkoročne prognoze su one najčešće i najtočnije pa se po njima svi volimo ravnati, a najbolje je da ih pogledati u DHMZ. Prognoze su podjeljenje po županijama te poslje po gradovima. Dugoročne prognoze pak imaju manju točnost, iako nam okvirno znaju reći kakvo nas vrijeme očekuje. Ukoliko vas zanimaju takve prognoze pogledajte Vrijeme te Vremenska Prognoza Hrvatska. Obije stranice će vam reći prognozu za narednih 10 i više dana.
Ukoliko vam treba još izvora, kako bi usporedili što servisi vremenskih prognoza predviđaju posjetite i Meteo Info te Pljusak.