Čim čujete za snijeg, odmah pomislite na mladu djecu koja uživaju u njemu i cijelu zimu se raduju i vesele. No sa druge strane također možete pomisliti i na starije ljude koji se snijega užasavaju i nikako ne žele da počne padati. Ono što je svakako zanimljivo je pitanje kako nastaje snijeg. Ako ste ikada izašli van i stajali na snijegu, možda ste se to nekada i pitali. Odgovor je u jednakoj mjeri jednostavan koliko je i kompliciran. Snijeg je jedna oborina koja je za razliku od kiše umjesto u tekućem stanju u čvrstom stanju. Ono što je sigurno najlakše reći je da je snijeg zapravo kondenzirana voda koja se na niskim temperaturama pretvara u snijeg. To je točno, no vrlo jednostavno objašnjenje. Ono što se zapravo događa je to da se snijeg može raditi na nekim određenim temperaturama. Tako se recimo ne može dogoditi da snijeg nastane na temperaturama iznad nule ili na nekim ekstremno niskim temperaturama, jer bi se tada snijeg zapravo pretvorio u prah, tj kondenzirana voda bi se jednostavno raspala.

Malo sadržajnije objašnjenje je to da se voda kondenzira, i u određenim uvjetima spaja sa heksagonalnim kristalima i zvjezdicama. One su zapravo te koje stvaraju tu strukturu koja je zapravo snijeg. Ti kristali i zvjezdice mogu biti različitih dimenzija i različitih oblika. Ti kristali mogu biti u oblicima trokuta, pločica, prizmi, i raznih drugih oblika od kojih je svaki zapravo jedinstveni. Isto tako snježne pahuljice mogu biti ogromne, no mogu biti i veličine kapljica kiše. Također snijeg može biti različit. I sami vidite da se snijeg nekada primi na tlo, no nekada nastane jednostavno bljuzga. Ta bljuzga bude kada je temperatura ipak nešto malo više, i prije snijega padne kiša koja namoči površinu. Kada snije koji je ipak malo vlažniji padne na tlo ne primi se, nego nastanu lokve po površini. Druga vrsta snijega je takva da kada je vani dosta niska temperatura, umjesto kiše vani odmah počne padati snijeg. Površina je tada dosta suha, i snijeg koji pada na nju se jednostavno primi. Isto tako snijeg pada na drugi sloj snijega, i pritišće onaj sloj snijega koji je ispod. Tako nastaje jedan vrlo mekani snijeg koji se može stisnuti. Kada snijeg pada sve te pahuljice i kristali se sudaraju u zraku i nastaju razne druge pahuljice, također različitih i jedinstvenih oblika.

Također postoje neki mitovi i neka pitanja vezana uz snijeg. Prvo što se ljudi pitaju je to što je zapravo snježni dan. To je kada je barem polovica vidljivog tla prekrivena snijegom. Također postavlja se pitanje dali je snijeg jestiv i može li ga se koristiti kao vodu. Snijeg je jestiv, makar i u gradu koji ga može zagaditi smogom, no i dalje je jestiv. Jedino na što morate paziti je to da ne jedete pre velike količine snijega. Snijeg je iznimno hladan i može jako loše djelovati na vaše bubrege i na vaš imunološki sustav. Ono na što svakako morate paziti je to da ne zaspete negdje na snijegu, jer snijeg nije provoditelj topline, pa može doći do smrzavanja.