Nakon  što ste odlučili krenuti na dijetu, prijatelji i poznanici su vas bombardirali s milijun savjeta i iskustava? To većinom ide po principu „rekla-kazala“. Hrana se podjeli na „dobru“ i lošu“ što je naravno u potpunosti netočno. Tako dok jedni savjetuju da se voće može jesti u neograničenim količinama, drugi tvrde kako se voće treba izbjegavati jer deblja. Pokušajmo sada doći do točnih činjenica. Prije svega treba napomenuti da postoji voće i voće. Odnosno različite skupine voća sadržavaju različite količline šećera, vitamina, vlakana i mineralnih soli. Usprkos tome, svako voće donosi beneficije za naš organizam, na jedan ili drugi način. Voće ne deblja iako sadrži jednostavne šećere koji povišuju energetsku vrijednost. Zadnje studije pokazuju kako nije točno dati prednost fruktozi naspram saharozi jer i fruktoza igra ulogu pri nakupljanju masnih naslaga, baš kao što to čini i saharoza. Dakle, do konkretnijih i sigurnijih istraživanja, najbolje je pripaziti na količinu. To znači da voće može biti konzumirano 3 do 4 puta dnevno. Preporučeno je jesti voće za doručak i kao međuobrok, prijepodnevni i poslijepodnevni. Jagode sadrže 29 kalorija na 100 grama; njihov sok ima mogućnost ubijanja bakterija i može se koristiti kao krema protiv bora. Smokve je najbolje jesti po zimi, suhe, iako su prilično kalorične (232 kcal). Jabuke su, za razliku od onog što većina misli, krcate šećerima i siromašne vitaminima; lako probavljive, sadrže puno pektina. Dok recimo kruške sadrže jednak broj kalorija kao i jabuke, ali su siromašne šečerima, a bogate vlaknima. Stoga je lako zaključiti što bi trebalo biti češće na vašem jelovniku. Breskve imaju sličan kemijski sastav poput jabuka i krušaka, ali su bogatije vitaminima A i C, te sadrže malo kalorija. Grožđe sadrži 70 kcal na 100 grama, krcate su šećerom, željezom i vlaknima; siromašne vitaminima A i C.  Zaključak bi, kao i za većinu hrane, bio da treba paziti na količine i raznolikost namirnica odnosno jesti različite vrste voća u umjerenim količinama.