Korak po korak stiže nam napokon i proljeće. Znate li koje su biljke glasnici proljeća? Ima ih nekoliko, a jedna od ljepših glasnica je zasigurno visibaba. Ova najranija proljetnica javlja se već u siječnju i veljači, a cvate sve do travnja. Zanimljivo je da se nekad može pronaći čak i kako izviruje iz gomile snijega. Pravi mali borac! Ima duguljaste i linearne listove, svjetlozelene ili plavozelene boje, a na vrhu stapke obavijene zelenim listićem nalazi se bijeli cvijet. Cvijet je lako prepoznati po zvonastom obliku koji čine šest latica raspoređenih u dva kruga – tri su vanjske latice duguljaste i posve bijele, a tri unutrašnje su kraće, sa zelenom polumjesečastom pjegom pri vrhu. Visibaba se može naći posvuda – u parkovima, šumama, šikarama, livadama i pokraj potoka. Samonikla je u prirodi, a ljudi često hibride visibaba sade i u svom vrtu. Razmnožavaju se sjemenom ili lukovicom, pa ih nije teško zasaditi. Posadite ih nešto dublje, kako ne bi morali vaditi lukovice iz zemlje. Sade se u jesen, a ako nemate vrt, možete ih uzgajati i kao kućne biljke u loncima za cvijeće. Postoji čak oko dvadeset različitih vrsta visibaba, a porodica im se naziva Amaryllidaceae.

Ako je ugledate negdje u šetnji po prirodi, nemojte je ni slučajno brati, jer je ovaj glasnik proljeća zakonom zaštićen u našoj zemlji. S obzirom da izgleda veoma atraktivno, ljudi su je masovno brali čim bi počela cvasti, te je zato postala i ugrožena. Visibaba ima još i brojne druge nazive poput mali zvonček, podremušak, dremovac, dremuljka, debeloglavka i bablji klimpač. Sve su to stari narodni nazivi koje ćete možda nekad čuti od vaše bake ili djeda, ovisno u kojem dijelu zemlje živite. Sve u svemu, visibaba je prekrasna zaštićena biljka u kojoj možete uživati već od početka godine, a kad je ugledate možete zaključiti da će i cijela priroda uskoro početi bujati.