Iako je vrlo slično polaganju zidnih pločica, polaganje podnih pločica ima svoje zakonitosti kojih se treba držati kako bi posao bio kvalitetno odrađen.
Za polaganje podnih pločica potreban vam je slijedeći alat : libela, aluminijska ravnjača, zidarska žlica, nazubljeni gleter, mješač za ljepilo, kutna brusilica sa reznom pločom za keramiku, rezač za pločice, kliješta, gumeni gleter za fugiranje, spužvu za pranje i bar dvije kante, za zaštitu koljena dok klečite koristite komad stiropora ili originalne štitnike za koljena.
Ravna i čista podloga su uvjet za kvalitetan posao. Stoga nemojte pokušati uštedjeti na vremenu i polagati pločice na neravan pod jer time trpi i kvaliteta i estetika a u konačnici ćete izgubiti više vremena.
Kada je podloga ravna, premažite impregnacijskim premazom i ostavite da se osuši. Od materijala je potrebno imati križiće za fuge u željenoj dimenziji, ljepilo, masu za fugiranje i impregnacijski premaz te čistu vodu.
Budući da se po postavljenim pločicama ne smije hodati 24-48 sati nakon polaganja, važno je krenuti sa polaganjem pločica od najudaljenijeg zida u odnosu na vrata te se kako radimo povlačiti prema vratima kako bismo mogli izaći. Pravilo je da se podne pločice krenemo postavljati duž najdužeg zida. Procijenite što ćete učiniti ako najduži zid nije onaj nasuprot vrata.
Kod razmjeravanja podnih pločica treba obratiti pažnju na sve četiri strane kako ni u jednom kutu ne bi izašli mali komadi pločice. Uputno je napraviti da na oba kraja budu jednaki komadi što možemo postići mjerenjem od sredine.
Kao vodilicu za ravno postavljanje pločica možemo postaviti ravnjaču udaljenu od zida za točno toliko da stane jedna ili dvije pločice sa križićima koje stavljamo u kuteve pločica kako bi osigurali jednak razmak među pločicama. Nazubljenim gleterom ravnomjerno nanesemo ljepilo po površini na koju postavljamo pločice. Ako je prostor veći, nije potrebno nanositi previše ljepila odjednom nego u više navrata za po nekoliko pločica, ovisno o vašoj brzini polaganja. Nakon toga stavljamo jednu po jednu pločicu uz stisak kako bi uronila u ljepilo. Pazite da svaku pločicu podjednako stisnete kako ne bi sami postigli neravnine.Pri završetku reda odmaknemo ravnjaču, operemo ostatke ljepila sa ravnjače i pločica te ju odmaknuti za slijedeći red.
Ne ostavljajte nedovršene redove kako biste rezane pločice postavljali kasnije jer kasnije može biti problema ako podloga nije dovoljno ravna. Ako je potrebno pod neku pločicu dodati ljepila, učinite to odmah. Ravninu pločica provjeravajte stavljajući libelu na dvije ili tri pločice, ovisno o tome koliko je dugačka i provjerom jagodicama prstiju. Ako prsti zapinju, možda je potrebno nešto poravnati. Na početku nećete biti dovoljno osjetljivi no s vremenom će ići sve laše.
Nastavite redati pločice red po red do kraja prostora koji oblažete. Nakon polaganja pločica važno je ostaviti površinu da se suši 24-48 sati prije nego krenemo fugirati.
Fugiranju pristupamo tako da prvo počistimo eventualne nečistoće i izvadimo križiće koji bi mogli smetati popunjavanju fuga masom za fugiranje. Zamješamo masu prema uputama na pakiranju. Ako fugiramo veću površinu, ne treba zamješati veliku količinu mase nego ju miješati u nekoliko navrata kako se ne bi stvrdnula. Masu nanosimo gumenim gleterom i to ne preveliku površinu kako se ne bi presušilo na pločicama prije nego stignete prati. Testirajte na površini od cca jednog četvornog metra te procijenite za dalje.
Nakon što ste nanijeli masu za fugiranje, rubom gumenog gletera pokupite višak mase sa površine pločica te uzmite spužvu na gleteru i čistu vodu. Prvo ćete kružnim pokretima izjednačiti fuge kako bi izgledale jednako u uredno. Nakon toga, operite spužvu, iscjedite i ravnim potezima pod kutem od 45° kako ne biste isprali masu za fugiranje operite pličice. U slučaju da vam ne uspije potpuno odstraniti masu za fugiranje sa pločica iz prvog pokušaja, nakon desetak minuta operite ponovno.
Nakon fugiranja ostavite pod da se suši bar jedan dan prije nego krenete hodati po pločicama. Za veća opterećenja bi trebalo sačekati 28 dana kako bi vezni materijal postigao maksimalnu tvrdoću.