Menu
Gdje izvaditi domovnicu
Ako ste se ikad našli u situaciji da vam hitno treba domovnica, a ne znate gdje je podignuti, onda obavezno pročitajte ovaj tekst do kraja. Domovnica će vam trebati često u životu, pa je dobro čuvajte nakon što je izvadite, da ne morate baš svaki put dizati novu. Domovnica vam treba za sklapanje braka, upis na fakultet, pri izdavanju osobne iskaznice i u još mnogo različitih slučajeva. Također, često ćete trebati donijeti originalnu domovnicu koja nije starija od šest mjeseci, pa je i zato dobro da znate gdje to možete obaviti. Čemu zapravo služi domovnica? Ona je jedna od vaših glavnih isprava kojima potvrđujete svoje državljanstvo, u ovom slučaju hrvatsko.
Domovnicu možete izvaditi u vašem matičnom uredu bilo koji radni dan, i nije potrebna nikakva prethodna najava. Vaš matični ured nalazi se najvjerojatnije u mjestu vašeg rođenja, a to jednostavno možete provjeriti na internetu i to na stranicama Ministarstva uprave Republike Hrvatske. Tu će vam pisati radno vrijeme vašeg matičnog ureda, kao i broj telefona na koji možete dobiti sve informacije koje vas zanimaju i koje morate znati prije vađenja domovnice. Evidenciju o državljanstvu za osobe s prebivalištem u Hrvatskoj vodi matični ured ovisno o mjestu upisa, a o hrvatskim državljanima koji imaju prebivalište u inozemstvu Gradski ured za opću upravu Grada Zagreba. U matičnom uredu osim domovnice možete izvaditi i rodni ili vjenčani list te neke druge bitne dokumente.
Kad stignete u vaš matični ured, najprije je potrebno ispuniti zahtjev za izdavanje domovnice, koji inače košta pet kuna. Kako ne bi predugo čekali, najbolje je da prije dolaska u matični ured kupite državne biljege u iznosu od 20 kuna, jer ćete to morati platiti kako bi dobili domovnicu. Nakon što ispunite zahtjev, te date biljege, trebate samo pričekati par trenutaka i vaša domovnica će vam se ubrzo naći u rukama. Eto, zar može jednostavnije?
Gdje raste kakaovac
Sigurno ste mnogo puta pomislili kako bi super bilo kad bi čokolada rasla na stablu. Nažalost, to se nikad neće dogoditi i to je gotovo jednako nemoguće kao da nam na stablima počne rasti novac. No, jeste li znali da čokolada zapravo nastaje od ploda koji se dobiva na stablu. Za dobivanje čokolade koristi se sjeme kakaovca, zimzelenog stabla koji raste u tropskim šumama i tropskim regijama Amerike. O podrijetlu kakaovca postoje različite teorije. Jedna teorija kaže da je divlji kakaovac rastao sve od jugoistočnog Meksika pa do rijeke Amazone, nakon čega je kultiviran na ravnicama Južne Amerike. No, novija istraživanja pokazuju da je kakaovac došao s tropskih područja Amazone, a poslije je raspostranjen sve do Sjeverne Amerike. Kakaovac danas najbolje raste u ravničarskim područjima ispod Anda, te oko rijeka Amazone i Orinoco. Da bi kakaovac dobro rastao, bitna je vlažna klima i redovite padaline, te je upravo zato to područje najbolje za njegov razvoj.
Ovo čokoladno drvo svi bi sigurno voljeli imati u svom vrtu, no u našim krajevima je nemoguće da uspije. Naime, već na 2 stupnja Celzijeva lišće ove biljke propada, a na negativnim temperaturama odmah propada i cijelo stablo. Temperatura na kojoj kakaovac najbolje uspjeva je između 25 i 35 stupnjeva Celzijevih. Zemljište mora biti vlažno i močvarno, a stablo se mora nalaziti u sjeni visokih stabala. Kakaovac inače može narasti do 5 ili 6 metara u visinu, a raste veoma brzo. Kako bi uspio, treba dobivati mnogo vode i obavezno mora biti vlage u zraku, jer kakaovac ne podnosi suhi zrak.
Kakaovac ima veliko cvijeće i daje krupne plodove u obliku krastavaca, koji su u početku zeleni, a kad sazriju i spremni su za branje dobiju smeđu boju. Unutar samog ploda nalazi se šezdesetak sjemenki raspoređenih u pet redova. Iz sjemenki zapravo nastaje kakao koji se koristi za proizvodnju čokolade. Eh, kad bi barem mogao rasti u našim uvjetima, svi bi mogli proizvoditi svoju čokoladu. Zar to ne bi bilo odlično?
Kako emigrirati i gdje
Mnogi mladi ljudi često razmišljaju o tome kako bi lijepo bilo otići živjeti u neku stranu zemlju u kojoj bi imali puno više mogućnosti nego u lijepoj našoj. Možda i vi mislite o tome, ali ne znate kome se obratiti i koga pitati za informaciju. Upravo zato smo mi tu kako bi vam pomogli.
Kao prvo, vaša odluka da emigrirate mora se bazirati na detaljnom istraživanju i na dugotrajnom razmišljanju o tome. Dvotjedni odmor u Francuskoj ili vikend u Londonu gdje ste se ludo proveli nije dovoljno dobar razlog da odlučite spakirati kofere i krenuti u nepoznato. Dobro razmislite što to želite postići selidbom i razgovarajte s članovima vaše obitelji o tome.
Ako ste stvarno odlučili otići iz svog rodnog kraja, vrijeme je da istražite sve bitne detalje o mjestu gdje želite živjeti: poslovne prilike, cijene stanova, troškove života i najvažnije od svega, da li je uopće moguće dobiti vizu za tu državu koju ste odabrali. Sve te informacije možete pronaći na internetu, forumima, knjigama, kao i u veleposlanstvu te države. Kad ste to napravili, vrijeme je da odlučite kakvu vizu ćete tražiti i prikupite sve dokumente koji vam trebaju. Ta procedura se razlikuje od zemlje do zemlje, tako da je najbolje sve informacije potražiti u veleposlasntvu ili na službenim stranicama te države.
A gdje emigrirati? U zadnje vrijeme među najpopularnijim zemljama zasigurno je Kanada, gdje je otputovalo mnoštvo mladih Hrvata. Kanada nudi odlične vize za mlade ljude, ali ukoliko se odlučite emigrirati tamo, morate biti spremni na rad, jer strana zemlja ne znači samo zabavu i shopping. Osim Kanade mnoge mlade ljude privlači Novi Zeland i Australija. Pažljivo razmislite o tome želite li stvarno tamo otići, jer jednom kad odu, rijetki se vraćaju doma. Na toj listi najpopularnijih su i Sjedinjene američke države, gdje se mnogi nadaju ostvariti svoj američki san. No, i europske zemlje jako su popularne – od Austrije, Francuske, Njemačke pa sve do Ujedinjenog kraljestva. Emigriranje u te zemlje trenutno je malo kompliciranije, ali čim Hrvatska uđe u Europsku uniju, vrata svih tih zemalja trebala bi nam biti širom otvorena.
U svakom slučaju, samo polako. Ovakve životne odluke ne smiju se brzo donositi. Razmislite dobro o svemu, a onda učinite ono što mislite da je za vas najbolje, pa makar to značilo selidbu u drugu zemlju.
